Petak, 8. 6. 2018 u 18.00
MARTIRIJI SVETITELjA
IZMEĐU MUČENIČKOG VENCA
I POLITIČKE LOJALNOSTI
Dr Ana Milošević,
istoričar umetnosti, Sekcija za istoriju medicine SLD
……..
Petak, 15. 6. 2018. u 18.00
KLjUČNI MOMENTI OVOZEMALjSKOG
ŽIVOTA GLAVNIH BIBLIJSKIH LIČNOSTI
U SAKRALNOJ IKONOGRAFIJI VOVJODINE
Dr Jovan Maksimović,
profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu,
………..
Petak, 22. 6. 2018 u 18.00
ČUDESNO IZLEČENjE OPSEDNUTIH
U SRPSKOM SREDNjOVEKOVNOM SLIKARSTVU
Dr Nebojša Jović,
profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu

Mala sala Kolarčeve zadužbine – Ulaz slobodan

 

Dr Ana Milošević:

Martiriji svetitelja – između mučeničkog venca i političke lojalnosti

Raznoliki oblici mučenja i pogubljenja poznati još u starom veku primenjivani su i prilikom stradanja ranih hrišćanskih mučenika. Izuzetno obimna sačuvana hagiografska literatura opisuje naizgled nepregledni asortiman različitih stradanja. Kako se verovalo da je na krvi mučenika sazidana zemaljska crkva, predstavljani su u pravoslavnim crkvama upravo na konstruktivnim arhitektonskim elementima, a u skladu sa zaštitničko-posredničkom ulogom i u zoni stojećih figura. Predstave njihovih smrti srećemo u minijaturama rukopisnih menologa ali i zidnim kalendarima srednjevekovnih srpskih crkava. Oživljavanje menološko-martirološke tematike u post-vizantijskom slikarstvu dovodi se u vezu sa idejama aktivne pobožnosti koje je propagirala pravoslavna crkva pod otomanskom vlašću. Sličnu sklonost ka užasnom i upečatljivom nalazimo u vizuelnoj imažeriji katoličke reformacije, na primer, u najvećem martirološkom fresko ansamblu – crkvi San Stefano Rotondo u Rimu. Jedinstveni primer razvijenog martirološkog ciklusa u Srbiji u 18. veku nalazimo u zidnom slikarstvu manastira Drače kod Kragujevca. Kako su ciljna publika dračanskog živopisnog programa bili hajduci srpske milicije, predstave mučeničkih smrti trebalo je da potpale religiozni žar i podstaknu na slična stradanja – ne samo zarad nebeske nagrade, već i u ratu protiv Turaka, na strani austrijskog cara. Jer, da podsetimo, Srbi će uživati privilegije doklegod budu verni, a vernost se merila prolivenom krvlju u carskoj službi.

 

Prof. dr Jovan Maksimović:

Ključni momenti ovozemaljskog života glavnih biblijskih ličnosti u sakralnoj ikonografiji Vojvodine

Pored motiva smrti, motivi u vezi sa trudnoćom, porođajem i materinstvom ustaljeni su i, moglo bi se reći, najčešći predmet hrišćanske ikonografije uopšte. Oni ukazuju na značaj dolaska na ovozemaljski svet i boravka među ljudima glavnih ličnosti Novog Zaveta: Gospoda Isusa Hrista, Presvete Bogorodice i Sv. Jovana Krstitelja. Prikazujući ključne momente u životu čoveka, počevši od začeća, preko trudnoće i rođenja, materinstva i perioda detinjstva, pa sve do smrti, ove ikonografske teme nastoje da ukažu na dvojaku prirodu pomenutih ličnosti, božansku i ljudsku. Kao najvažniji izvori za ovakvu ikonografsku tematiku, kao i za hrišćansku ikonografiju uopšte, umetnicima su poslužili tekstovi iz Biblije, pre svega iz Novog Zaveta.

Prve ikonografske predstave ovih biblijksih događaja u Vojvodini pripadaju živopisu (freskoslikarstvu) fruškogorskih manastira. Sredinom XVIII veka pojavili su se u Vojvodini, i u drugim u to vreme austrijskim zemljama, gde su živeli Srbi, umetnici iz građanskog sloja, koji su označili početak perioda našeg građanskog baroka. Taj pravac je iznedrio majstore čija slikarska dela ukrašavaju brojne ikonostase vojvođanskih crkava i pripadaju najvećim ostvarenjima vojvođanske sakralne likovne umetnosti.

U ovom istraživanju je postavljeno i pitanje da li je moguće u dogmatsko-teološkom prikazu ovozemaljskog života glavnih biblijskih ličnosti i njihovoj predstavi u sakralnoj ikonografiji pronaći i biološko-medicinski sadržaj. Iz tog razloga je tematika svrstana u sedam grupa, pri čemu je, respektujući njihovu božansku prirodu, ukazano i na biološko-medicinske elemente u događajima vezanim za njihove ličnosti.

 

Prof. dr Nebojša Jović, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu:

Čudesno izlečenje opsednutih u srpskom srednjovekovnom slikarstvu

Isceljenja opsednutih povezana su sa isterivanjem nečiste sile koja je zaposela telo. Sputanost opsednutih simbolički je iskazana lancima, kao i njihovim životom u grobu, koji oni ne prepoznaju kao mesto smrti i neživota. Pod uticajem Hristovih isceliteljskih moći, demoni i zli duhovi izlaze iz opsednutih.

Brojna su Hristova isceljenja opsednutih bolesnika na dečanskim freskama crkve Vaznesenja Gospodnjeg (1338. i 1350): isceljenje besnog koji beše nem i slep, isceljenje dvojice sa nečistim duhom u Gadari, isceljenje kćeri Hananejke, koju muči đavo, izlečenje sumanutog u Kapernaumu i besnog čoveka u Gerasi. Na freskama resavsko-moravske škole u Ravanici, Kaleniću i Manasiji, na počasnim, mestima naslikani su prizori čudotvornih Hristovih isceljenja. Za razliku od Hristovih čuda, izuzetno je retko prikazivana scena moći arhanđela da isceljuje opsednute ljude. U manastiru Lesnovo (XIV vek) prikazan je Arhanđel Mihailo koji isceljuje monaha Mihaila u koga je ušao demon.

Pored religioznog karaktera, scene čudotvornih isceljenja opsednutih u starom srpskom fresko-slikarstvu, pružaju dragocene informacije o izgledu i životu psihički izmenjenih osoba i odnosu okoline prema njima u doba kada su stvorene.